Glavni državni arhitekta Dušan Vuksanović dao je saglasnost na idejno rješenje da se neposredno uz školu „Savo Pejanović“gradi trospratna poslovno – stambena zgrada sa podzemnom garažom, iako je Prostorno urbanističkim planom (PUP) Podgorice za tu lokaciju predviđena samo kultura, ne i stanovanje.
Dok stručnjaci, pored planskih, upozoravaju i na ugrožavanje kvaliteta života i druge potencijalne konflikte ovog rješenja koje bi valjalo ispitati, te da bi škola trebalo da bude slobodnostojeći objekat, a ne u okviru zatvorenog bloka, Vuksanović smatra da je riječ o arhitekturi „natprosječnih dometa“.
Ukoliko investitor, firma „Industriaimport – Industriaimpex“ ostvari svoju namjeru, prekoputa najstarije podgoričke osnovne škole nići će trospratnica sa 36 stanova, dok će ispod školskog dvorišta biti izgrađena podzemna garaža sa 135 parking mjesta.
U nevladinoj organizaciji „Ko ako ne arhitekt“ (KANA), upozorili su da bi taj objekat bio previše blizu školi i da će da dovede u pitanje kvalitet boravka đaka, ali i stanara. Milica Vujošević iz te NVO kazala je za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) da planski dokumenti iz 2004. i 2010. godine za to područje nijesu u skladu sa Prostorno – urbanističkim planom (PUP) Podgorice iz 2014, zbog čega je bilo potrebno da se usklade. Zbog toga je bivši gradonačelnik Slavoljub Stijepović donio prije tri godine Odluku da se pokrenu izmjene Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Drač – Vatrogasni dom, na koje se čekalo sve do 2017. godine, kada je završen nacrt. Savjet za reviziju planskih dokumenata u februaru ove godine, međutim, zaključio je da opet nijesu poštovane odredbe plana višeg reda (PUP-a), između ostalog i u vezi sa gradnjom na parcelama kod osnovne škole „Savo Pejanović“.
„I nakon tog negativnog mišljenja, izdata je saglasnost za gradnju stambenih objekata. Sada, kada je već izvjesno da će se ti objekti graditi, dovodi se u pitanje postupanje planera po sugestijama revidenata, jer će planirano rješenje opet da bude u suprotnosti sa planom višeg reda. PUP Podgorice cijelu parcelu namjenjuje sadržajima kulture, sa gotovo upola nižim indeksom izgrađenosti i zauzetosti nego što je to planom nižeg reda predviđeno“, ističe Vujošević.
U dokumentu izdatom u maju, kojim daje saglasnost na idejno rješenje da se gradi stambena zgrada i javna garaža, glavni državni arhitekta Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT) Dušan Vuksanović, pozvao se upravo na stručnjacima sporni Urbanistički projekat (UP) Drač – Vatrogasni dom – Zona A, te konstatuje da su arhitektonske karakteristike objekta u skladu sa njegovim smjernicama. Vuksanović ocjenjuje da objekat predstavlja graditeljsku i tehnološku cjelinu, te da nije moguća fazna izgradnja, kao i da je predviđen ravni, zeleni krov. U rješenju piše i da objekat ima dvije podrumske etaže, koje su sastavni dio podzemne garaže, prizemelje i tri sprata i da je visina zelenog krova 20 metara.
Nasuprot „natprosječnih“ dometa koje je uočio u arhitekturi, Vuksanović, u odgovorima na pitanja CIN-CG nije objasnio zbog čega je donio saglasnost za gradnju, ako postoje ozbiljne primjedbe i PUP ne predviđa stanovanje na toj lokaciji. Tim primjedbama u februaru bavio se i Savjet za reviziju planskih dokumenata u MORT-u, kada je davao sud u vezi izmjena DUP-a Drač – Vatrogasni dom. U izvještaju, u koji je CIN-CG imao uvid, piše da “treba preispitati planiranje objekata u zoni A”, i to u dijelu spornih parcela.
Savjet, koji čine dekan Arhitektonskog fakulteta Svetislav Popović, inženjer geodezije Milutin Baturan, inženjeri građevine Simeun Matović i Nikola Spahić, inženjer elektrotehnike Miloš Vujošević, inženjer pejzažne arhitekture Vesna Jovović i inženjer građevine Oliver Marković, smatra da izgradnja objekta neposredno do gradskog pozorišta i osnovne škole može da dovede do potencijalnog konflikta između tih objekata, „sa aspekta ambijentalnih vrijednosti i kvaliteta života“.
„Evidentno je da se planirani objekti direktno oslanjaju na školu i školsko dvorište, pa se postavlja pitanje kako će se odvijati život ljudi neposredno uz školu, kao i boravak djece na otvorenom“, piše u nalazu Savjeta. Članovi, između ostalog, smatraju da se može zaključiti da će unutrašnje dvorište škole da bude zatvoreno susjednim objektima u vidu bloka. „Samim tim, postoji realna opasnost da predmetni prostor ne može da zadovolji minimalne sanitarno – higijenske uslove (odnos svjetla i sjenke, aeraciju, odnosno izlaganje svježem vazduhu) i slično, za boravak djece“.
Savjet je naglasio da je neophodno da objekat osnovne škole postoji u prostoru kao slobodnostojeći objekat, dakle bez naslanjanja, dodirivanja, kao ni u okviru zatvorenog bloka.
I u NVO KANA smatraju da će izgradnja stambenih zgrada tik uz osnovnu školu da dovede u pitanje ne boravak đaka u dvorištu, već i kvalitet života budućih stanara.
„Osim toga, planirani objekti su na sjevernoj strani bloka, tako da ne utiču negativno na osunčanje dvorišta škole, ali su zato dnevne prostorije u objektima stanovanja takođe okrenute ka sjeveru, odnosno Hercegovačkoj ulici, što je veoma nepovoljno za boravak stanara“, ocijenila je Milica Vujošević.
Nekoliko roditelja učenika iz ove škole obratilo se CIN-CG izražavajući i strah da će i budući radovi, uključujući i garažu, ugroziti temelje postojeće školske zgrade, pa će i ona morati da se sruši. U Ministarstvu prosvjete, na čijem je čelu Damir Šehović, kažu da su dobili nedvosmislenu potvrdu da se to neće desiti. Urađena su, kažu, ispitivanja tla, dobijeni geomehanički elaborati za čije je poštovanje odgovoran projektant, a nakon toga i revident i nadzor. Poručili su da im najviše povjerenja „uliva“ upravo mišljenje glavnog državnog arhitekte, koje je za dio stručne javnosti – sporno.
„Ono, pak, što je Ministarstvu prosvjete, kao resoru koji se ne bavi građevinarstvom, najrelevantnije, jeste činjenica da postoji saglasnost državnog arhitekte u Ministarstvu održivog razvoja i turizma na idejno rješenje projekta“, saopštili su iz Ministarstva prosvjete.
Zauzimanje školskog dvorišta u centru grada zbog gradnje garaže i sabijanje đaka u svojevrstan geto, a sve mimo planova višeg reda, ukoliko ne doprinese rušenju škole, svakako će nastaviti njeno urušavanje. Osnovna škola „Savo Pejanović“ jedna je od najstarijih u Podgorici. Od 1946. do 1950. godine radila je kao Niža gimnazija, naredne dvije godine kao prva sedmogodišnja osnovna škola, a od 1952. kao osmogodišnja. U prošloj školskoj godini imala je 555 učenika, 24 odjeljenja i 32 zaposlena. Posljednjih godina, bilo je dva ili tri formirana odjeljenja prvaka, a prije deceniju pet. Školu u centru tada je upisivalo oko 150 đaka.
Roditelji, koje je CIN-CG kontaktirao, smatraju da je sve manji broj upisanih prvaka, ali i izgrađena osnovna škola „21. maj“ na Draču, pokazatelj je kako bi i parcela na kojoj se nalazi „Savo Pejanović“ kroz nekoliko godina mogla da bude pretvorena u gradilište.
Direktorica škole Darinka Adžić nije željela da komentariše sada već izvjesnu gradnju u neposrednoj blizini te ustanove i kako će izgledati školski život za to vrijeme i kasnije.
Vlasništvo se rješava „u hodu“
Na mjestu gdje se planira gradnja zgrade u Hercegovačkoj ulici, postavljena je tabla sa natpisom „gradilište“, čiji je investitor kompanija „Industriaimport – Industriaimpex“, a izvođač radova „Co Kankaraš“ iz Podgorice. U pitanju je, međutim, rušenje starog objekta na jednoj parceli, za šta postoji dozvola, a ne gradnja stambeno – poslovne zgrade, za šta još nijesu pribavljene sve neophodne dozvole.
Prema podacima sa sajta Glavnog grada, kompanija je dobila takozvane urbanističko – tehničke uslove, ali građevinska dozvola još nije izdata.
Na interesovanje CIN-CG o tome kako je moguće da je dao saglasnost na idejno rješenje projekta, iako kompanija nije vlasnik parcela na kojima planira da gradi objekat, glavni državni arhitekta je odgovorio da su pitanja vlasništva nad cjelokupnom urbanističkom parcelom, prema njihovim saznanjima, još na razmatranju kod nadležnih organa. Kompanija „Industriaimport – Industriaimpex“ još u feburaru prošle godine od Glavnog grada zatražila je da im izda urbanističko – tehničke uslove za izgradnju objekta i garaže. U kasnijem, dopunjenom zahtjevu iz oktobra prošle godine, između ostalog piše da sa jednim od vlasnika parcele (fizičko lice) imaju ugovor o zajedničkom investiranju. Sa druge strane, napomenuli su da će na drugoj parceli (dvorište škole) graditi javnu garažu po ugovoru sa Glavnim gradom, uz saglasnost Ministarstva prosvjete i naglasili da ipak imaju riješene imovinsko – pravne odnose. To obrazloženje znači da bi kompanija javnu garažu radila i na dijelu dvorišta koje je u vlasništvu Glavnog grada, shodno ugovoru. CIN-CG nije uspio da stupi u kontakt sa izvršnim direktorom „Industriaimport – Industriaimpex“ Sretenom Đikanovićem. Sa druge strane, ta kompanija nema sajt na internetu, kao ni dostupan kontakt telefon.
Vlada ranije prodala dio dvorišta
Vlada je još 2014. godine zadužila tadašnju ministarku prosvjete Sanju Vlahović da zaključi ugovor sa „Industriaimport – Industriaimpex“, kako bi se dio parcele, u vlasništvu države, koji koristi škola „Savo Pejanović“, prodao toj kompaniji.
Prema ugovoru iz 2015. godine, koji je razmatran na sjednici Vlade i dostupan na internetu, parcela od 228 metara kvadratnih, koju je koristila škola, prodata je za 119.319 eura. U obrazloženju piše da ta parcela nije potrebna školi za obavljanje djelatnosti. Uvidom u katastarske podatke, kompanija se 2015. godine upisala u katastar kao vlasnik parcele. Nekoliko okolnih parcela, među kojima je i ona na kojoj je i „Savo Pejanović“, vlasništvo su države, na raspolaganju Vladi, a na upravljanje školi. Jedna od njih je u vlasništvu države, a na raspolaganju Glavnom gradu.
Ana KOMATINA
Tekst je ranije objavljen na sajtu Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), 01.10.2018. godine, http://www.cin-cg.me/uz-gradsko-pozoriste-nice-i-zgrada-pored-skole-savo-pejanovic-investitorima-parcela-djacima-geto/